Marijan Blažok u rujnu 2018. godine preuzeo je dužnost direktora poduzeća Piškornica-sanacijsko odlagalište, društva koje upravlja postojećim odlagalištem otpada u Koprivničkom Ivancu. Po zanimanju je diplomirani inženjer naftnog rudarstva, magistar ekonomije i ovlašteni interni revizor za banke i financijske institucije. Radio je u bankarskom i komunalnom sektoru, opskrbi vodom i odvodnjom, distribuciji i opskrbi plinom i rudarstvu, no vjerojatno na ovako vrućoj stolici dosad nije sjedio. Odlagalište Piškornica top tema je našeg kraja desetak i više godina. S njim smo popričali o aktualnostima.

PL: Koji je osnovni cilj Piškornice – sanacijsko odlagalište i u kakvoj je ona vezi s RCGO-om Piškornica?

Piškornica – sanacijsko odlagalište isključivo se bavi zbrinjavanjem otpada na odlagališnim plohama na odlagalištu Piškornica, a veza je vlasništvo i zajednički cilj – izgradnja RCGO-a. Što se tiče Piškornice – sanacijskog odlagališta, već je gotovo dvije godine u programiranoj likvidaciji. Po popunjenju kapaciteta koje očekujemo 2023. godine prema glavnom projektu pristupa se zatvaranju odlagališta, znači kompletno prekrivanje nepropusnim slojevima i uspostavom monitoringa na 30 godina. Nakon toga Piškornica- sanacijsko odlagalište ima dvije opcije – jedna je likvidacija, a druga je pripajanje osnivaču – Piškornici d.o.o.. Prema revidiranom planu troškovi zatvaranja odlagališta i daljnjeg monitoringa procijenjeni su na 17,9 milijuna kuna.

PL: Taj iznos od 17,9 milijuna kuna skuplja se od prihoda koji nastaju odlaganjem otpada?

– Tako je, trenutno imamo više od pet milijuna rezervacija tih sredstava, koje će završnih godina biti i daleko veće. Trenutno imamo i obveze povrata kredita, mjesečno 250 tisuća kuna, te dodatnih 150 tisuća kuna mjesečno prema Komunalcu Koprivnica. Dakle, sljedeće godine više neće biti mjesečne obveze od 150 tisuća kuna , već će to sve biti preusmjereno na rezervaciju, a početkom 2022. godine ističe i kredit, pa će i ta sredstva ići za istu svrhu. Imat ćemo sigurno 80 posto rezerviranih sredstava.

PL: Postoji nezadovoljstvo Općine Koprivnički Ivanec, što mislite zašto je došlo do napada i u čemu je problem u odnosima između Općine Koprivnički Ivanec i tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište?

– Što se tiče Piškornice i našeg odnosa s Općinom Koprivnički Ivanec, problema nema, mi ga ne vidimo. Dakle, sve što smo činili, od smanjenja prihvata otpada, do uređenja odlagališta, boljeg monitoringa, nadzora podzemnih voda, nadamo se da podržava Općina, jer se radi o smanjenju pritiska na okoliš. No kako smo u provedbi tih postupaka nailazili na zastoje od strane načelnika, pribojavamo se da je problem u njegovoj osobnosti ili ambicijama. Nadamo se da smo u krivom.

Marijan Blažok: Općina Koprivnički Ivanec zaslužuje imati maksimalnu financijsku korist od odlagališta PL: Što ste od jeseni 2018., kada ste stupili na ovu poziciju, zatekli na odlagalištu i tvrtki? Kakva je situacija danas?

Vjerujem da građane najviše zanima stanje na odlagalištu. Treća ploha odlagališta tada je gotovo u cijelosti bila neprekrivena, a neprekriveni i neutvrđeni bili su i nasipi na istoj plohi. Uz prekrivanje treće plohe, pristupili smo sustavnom monitoringu podzemnih, površinskih i procjednih voda te emisija u zrak, koji se nastavlja i nakon zatvaranja odlagališta. Završili smo izgradnju svih nasipa i otpad se zbrinjava sukladno svih dozvolama.

PL: Kako je tvrtka financijski stajala u tom trenutku?

Najproblematičnija je bila nelikvidnost zbog koje smo imali velike obveze prema dobavljačima, ponegdje s dospijećima dužim od godinu dana, ali i velika, dijelom nenaplativa dospjela potraživanja. Priljevi su bili dostatni tek za plaće. Tome treba dodati i značajne dugoročne obveze prema koprivničkome Komunalcu i vlasnicima tvrtke Prizma VV koju je prijašnja uprava preuzela.

PL: Kažete da je tvrtka bila u financijskim problemima? A bivši direktor Piškornice isplatio si je milijunski bonus za dobro poslovanje društva i ostvarenu dobit? Kako je to moguće?

O tome se vode neki postupci i ja se doista ovog časa ne bih previše osvrtao na mandat svog prethodnika. Želim gledati prema naprijed, ne prema natrag. No, smatram kako isplata takvih bonusa nikako nije primjerena za tvrtke u javnom vlasništvu.

PL: A što je s biznisom prikupljanja otpada koji je obavljala Prizma?

Tijekom reorganizacije koju smo proveli, prestali smo obavljati odvoz i skupljanje otpada zbog gubitka od oko tri milijuna kuna u samo dvije godine. Gotovo sve koncesije za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada bile su nevažeće, zbog čega je postojao rizik nastavka obavljanja ove djelatosti. Stoga je bilo poslovno opravdano donijeti ovakvu odluku, čime je došlo i do smanjenja broja zaposlenih sa 42 na 13. Uz ovo smanjenje, godišnje smo troškove dodatno smanjili za još oko milijun i pol kuna. To nam je omogućilo da uz triput manje zaprimljenog otpada uredno podmirujemo svoje obveze i rezerviramo sredstva za zatvaranje odlagališta. Nedavnom prodajom našeg vlasničkog udjela u tvrtki Drava kom d.o.o. ostalim suvlasnicima (devet općina) izašli smo iz vlasničke strukture i time je jedan poslovni model završen.

PL: Zašto ste ovih dana zatražili izvanredni nadzor Državnog inspektorata?

Zbog interesa naše lokalne javnosti i želje da otklonimo bilo kakve sumnje u transparentnost poslovanja, zatražili smo od Državnog inspektorata izvanredni nadzor nad odlagalištem koji je uključivao i geodetsku snimku stanja.

PL: Što je taj nadzor utvrdio?

Nadzorom je utvrđeno kako na našem odlagalištu nema neutvrđenih količina otpada, kao ni štete u poslovanju, te da svoj posao obavljamo u skladu sa svim dozvolama, planovima i pravilima struke. Kako je došlo do tog nadzora? Svi osnivači društva, pa tako i načelnik Koprivničkog Ivanca Mario Švegović, zatražili su mojim dolaskom na čelo odlagališta da smanjimo zaprimljene količine otpada. To je bio razuman i opravdan zahtjev jer je prethodna uprava tijekom 2016. i 2017. odobrila zaprimanje golemih 176.000 tona. Tijekom prošle godine zaprimljeno je oko 35.000 tona, dakle gotovo dvije trećine manje nego tijekom 2016. i 2017., čime smo dramatično smanjili pritisak na okoliš, uz održavanje stabilnosti poslovanja.

PL: A što se u međuvremenu dogodilo?

Dogodilo se to da sam čitajući optužbe općinskog načelnika ostao u nevjerici jer se može zaključiti da on sada umjesto smanjenja traži povećanje dovoza u Koprivnički Ivanec, odnosno ukupno oko 1,13 milijuna tona, čak 200.000 tona više od našeg plana. Zašto i kako mu ranije nisu smetale goleme količine otpada i rad tadašnje uprave na čelu s mojim prethodnikom Mladenom Jozinovićem, to mi nije poznato. Tada je šutio, valjda je bio zadovoljan njegovim radom. Danas mu pak smetaju odgovorno i transparentno poslovanje, kao i daleko manje količine zbrinutog otpada. Zašto je to tako, ne mogu vam odgovoriti. Uglavnom, brojke koje posljednih dana iznosi u javnost i optužbe koje pritom izgovara su posve neutemeljene, no mogu reći da će ova priča oko navoda načelnika Švegovića imati mogući nastavak, pa i onaj sudski.

PL: Lokalne udruge i pojedini aktivisti tvrde da Piškornica tu ne smije biti, da se mora maknuti. Kako vi na to gledate?

Na ovom se prostoru otpad odlaže još od 80-ih godina, a odlagalište je sastavni dio prostornih planova Općine Koprivnički Ivanec. Još je 2004. izdana građevinska dozvola za „brdo“ visine 35 metara. Dakle, ono nije iznenada izraslo, već su lokalni dionici i politika još tada donijeli takvu odluku. Odlagalište sukladno dozvoli dolazi u propisanu visinu. Današnji zahtjevi pojedinaca i udruga ponekad mi se čine kao želja za popravljanjem vlastite prošlosti i uloge u ranijim razdobljima. Umjesto da javno istupaju polazeći od nepromjenjive činjenice da „brdo“ postoji i da ga nitko neće izmaknuti čarobnim štapićem, potrebno je shvatiti da se u sadašnjem stanju razvoja projekta briga za stanovnike i okoliš ostvaruje jedino i samo kroz kvalitetno upravljanje rizikom koji nosi odlagalište.

PL: Vi, dakle smatrate kako ovog časa ne postoji mogućnost da se odlagalište preseli na neku drugu lokaciju?

Realno ne postoji, jer se pri takvoj ideji svatko mora zapitati tko će osigurati sredstva za „seljenje“ otpada koji se tu odlaže 40 godina, sukladno prostornoj dokumentaciji i dozvolama.

PL: Nedavno je u medijima objavljeno da su godišnje količine značajno smanjene u odnosu na mandat prijašnje uprave. Kako se to dogodilo?

To je rezultat dogovora i suglasnosti organa društva, i to na tragu očekivanja najšire javnosti, udruga i Općine Koprivnički Ivanec, te potrebi preusmjeravanja poslovanja tvrtke prema realizaciji izgradnje RCGO-a. Tako je s 98.000 tona u 2016. godini lani količina zaprimljenog otpada smanjena na 35.000 tona. Novi plan zaprimanja otpada uvjetovan je početkom rada budućeg RCGO-a Piškornica i uvjeta da se do njegove izgradnje osiguraju kapaciteti za prihvat otpada s područja četiri županije. Godišnji prihvat od oko 35.000 tona omogućava dovoljne prihode za podmirenje svih obveza društva, te osigurava prihvat „novog“ otpada do otvaranja RCGO-a i u skladu je s preostalim kapacitetom odlagališta. Plan je zaprimiti otpad u ukupnom volumenu odlagališta od oko 846.000 kubnih metara, odnosno ukupno oko 930.000 tona.

PL: Cijelo se vrijeme u javnosti poteže usporedba budućeg centra Piškornica s riječkom Marišćinom, koja, kako vidimo, ima priličnih problema u radu. Je li taj strah opravdan?

Marišćina i Piškornica potpuno se razlikuju u tehnologiji. I još važnije, uvjetima zaprimanja otpada. Marišćina u stvari „obrađuje“ otpad na otvorenom odlagalištu. Proces inertizacije odvija se „prirodnim“ putem, onako kako se sada u stvari radi na odlagalištu Piškornica. U budućem RCGO-u ista će se obrada, inertizacija, odvijati u zatvorenom prostoru bez prisustva zraka i uz korištenje biofiltera, dakle u strogo kontroliranim uvjetima u kompostani zatvorenog tipa. Nakon obrade, inertizirani otpad odlagat će se na uređenom deponiju. Uz to, Marišćina ima sezonske utjecaje na količine zaprimljenog otpada, koje su gotovo pet puta veće u ljetnom, turističkom periodu u odnosu na zimski. U takvim uvjetima vrlo je teško održavati propisane tehnološke procese. U Piškornici će mjesečne količine otpada dolaziti uz neznatna odstupanja, što će omogućiti kontrolirano i potpuno vođenje propisanih tehnoloških procesa.

PL: Što ste sve dosad učinili kad je riječ o monitoringu okoliša?

Odmah po dolasku prekrili smo gotovo 18.000 četvornih metara neprekrivenog otpada, sanirali nasip na trećoj plohi i promijenili način upravljanja procjednim vodama. Uveli smo dnevno prekrivanje otpada. Samo tijekom 2018. i 2019. za tu svrhu ukupno je utrošeno 21.000 metara kubnih zemlje. Prvi put od početka rada odlagališta izradili smo hidrogeološku studiju koja je imala za cilj utvrditi utjecaj odlagališta na okoliš, dakle dobiti tzv. nulto stanje. Temeljem te studije uspostavili smo kvalitetnu i dugoročnu suradnju s Koprivničkim vodama, izgradili smo tri nova piezometra radi dobivanja kvalitetnih i pravovremenih informacija o mogućem utjecaju na izvorište pitke vode Ivanšćak. U planu je i izgradnja pet novih piezometara radi proširenja nadzora nad stanjem podzemnih voda prije početka rada RCGO-a kako bismo mogli stručno i adekvatno pratiti utjecaje centra u punoj funkcionalnosti. Ishodili smo i lokacijsku dozvolu za izgradnju aktivnog sustava otplinjavanja, a građevinsku dozvolu očekujemo tijekom srpnja ove godine.

PL: Ima li lokalna zajednica koristi od Piškornice i kakve?

Općina Koprivnički Ivanec zaslužuje imati maksimalnu financijsku korist od odlagališta. To je prije svega oko 1,74 milijuna kuna komunalne naknade, što je oko 40 posto izvornih prihoda Općine. Nadalje, ove godine očekuje se donošenje Pravilnika o gospodarenju otpadom prema kojemu će Općina moći ostvariti dodatne prihode od ostalih jedinica lokalne samouprave s čijeg se područja dovozi otpad. Godišnje je to između 1,4 i 2,2 milijuna kuna. Izgradnjom RCGO-a Piškornica Koprivnički Ivanec ostvarit će godišnji prihod od oko sedam milijuna kuna od komunalne naknade. Centar će nakon otvaranja imati oko 70 zaposlenih, među kojima će sigurno biti i ljudi s područja općine. Upravo zbog svega pobrojenog, i više je nego jasno vidljiva potreba za ozbiljnom i odgovornom suradnjom, od koje mi nikada nismo, niti ćemo bježati. U tom kontekstu, sukladno aktima društva, a ne mimo njih, otvoreni smo za svaki nadzor, kontrolu i upite od bilo kojeg suvlasnika, pa tako i od Općine Koprivnički Ivanec. Tako ćemo zajedno raditi na jačanju međusobnog povjerenja i partnerskih odnosa u poslovanju odlagališta.

Foto Nikola Wolf

Izvor: https://podravski.hr/blazok-u-nevjerici-smo-promatrali-ocekivanja-nacelnika-svegovica-za-povecanje-kolicine-dovoza-otpada/